Hrvatska Narodna Stranka podružnica Donja Dubrava

Osnovni podaci o stranci:
- predsjednik: Rudolf Lisjak
- potpredsjednici: Marijan Varga, Slobodanka Zvonar
- tajnik: Drago Vučenik
- blagajnik: Ivan Mikulan

- izvršni odbor:

1. Josip Horvat
2. Drago Vučenik
3. Josip Duhović
4. Miroslav Punčikar
5. Danijel Rusak
6. Zlatko Ljubek
7. članovi IO po funkciji su vijećnici Krunoslav Karloci, Marina Jankoci, Mijo Punčikar, Vladimir čituš, Snježana Bali i poglavar Zoran Horvat

- nadzorni odbor:

Branko Žerjav – predsjednik
Mijo Miser – član
Josip Ribić - član


STRATEGIJSKI RAZVOJ OPćINE DONJA DUBRAVA


Geografski položaj mjesta uvjetovao je svekoliki gospodarski razvoj. Za razvoj je posebno zaslužna tvrtka Ujlaki-Hirschler, utemeljena još 1828. godine. Koncem 19. st. u Donjoj Dubravi postoje ambulanta, ljekarna, kasino, niz cehovskih udruženja - još 1950. g. u mjestu je radilo 60 obrtnika obućara. Pored gospodarstva, obitelj Hirschler ostavila je za sobom i izgrađeno središte trgovišta u klasicističkom stilu: zgrada stare škole, palača Zalan, zgrada današnje ambulante, te raskošan perivoj. Donja Dubrava je do danas očuvala obilježja trgovišta svojom vanjskom arhitektonskom slikom.

CILJEVI I USMJERENJA

Razuman i logičan cilj svakog Dobravčana trebao bi biti očuvanje svog ognjišta novim naraštajima. Dakle, u najmanju ruku zadržati postojeće stanovništvo te nastojati raznim mjerama privući novo stanovništvo. Ili po domaće rečeno kćeri i sinovi da nam ne idu za snahe i zetove van Dobrave, već da ih dovode u našu Donju Dubravu. No da li je to realno i moguće? Smatram da je moguće iz razloga što naša Donja Dubrava ima ogromne predispozicije za kvalitetan razvoj i uz optimalizaciju korištenja svih raspoloživih resursa uspjeh nam je zagarantiran.
Ako naznačimo da su pretpostavke za ostanak u Donjoj Dubravi osiguravanje kvalitetne zdravstvene i stomatološke usluge, predškolskog i školskog odgoja, vjerskih potreba, uslužnih potreba kao što su apoteka, veterinarska stanica, banka, pošta, benzinska pumpa, radionice, servisi, stanica za tehnički pregled vozila, trgovine, ugostiteljski objekti, i slično, uz naglasak da su najvažnije dvije potrebe, a to je mogućnost dobivanja radnog mjesta i sigurnost prebivališta, onda se zaključuje da već puno toga imamo, ali i da još puno toga možemo napraviti.
Dakle, o radnim mjestima odlučujemo mi sami i zato gospodarskom razvoju dajemo apsolutnu prednost.

GOSPODARSKI RAZVOJ

Za potrebe gospodarskog razvoja predlažemo žurno dovršenje Zone male privrede 3 i to kroz sljedeće faze: 1. žurno završiti sa izradom Detaljnog plana uređenja Zone male privrede 3 te pristupiti hitnoj izgradnji ukupne infrastrukture, u kojoj će se nalaziti 3 odvojene cjeline i to;
1.1. prva cjelina u nastavku zapadne strane ulice 3. Travnja iza obiteljskih građevinskih parcela do plinske stanice. Zatražiti da se zemljište što prije bespovratno dodjeli od Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Općini, osigurati komunalne priključke uz pogodnost korištenja električne energije iz vlastite transformatorske stanice,
1.2. druga cjelina u nastavku zapadne strane ulice 3. Travnja iza odvodnog kanala Dubrava 2 prema Kotoribi, sukladno Planu prostornog uređenja otkupom zemljišta od privatnih osoba i formiranjem građevinskih čestica. Izvesti novu mrežu komunalnih instalacija, uz korištenje dijela struje iz postojeće transformatorske stanice. Ove parcele smo već otkupili kako bi do jeseni mogli zainteresiranim prodati gradilišta,
1.3. treća cjelina u nastavku istočne strane ulice 3. Travnja iza Zone male privrede 2. Zemljište smo za dodjelu zatražili od Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Predlažemo i mogućnost otkupa zemljišta od istog Ureda po realnim cijenama.
Uz Zonu nova radna mjesta možemo otvoriti i novim djelatnostima kao što je otvaranje šljunčare, od čega se dobiva i trajna naknada u općinski proračun za eksploataciju mineralnih sirovina. Rečeni projekt ulazi u izmjene i dopune Plana prostornog uređenja Općine, a nakon toga državne institucije pokreću raspisivanje natječaja za dobivanjem koncesije.

POLJOPRIVREDNI RAZVOJ

za potrebe poljoprivrednog razvoja predlažemo osigurati mogućnost okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta kroz provedbu Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države sljedećim mjerama:
1. sa Državnom geodetskom upravom dogovoriti provedbu geodetskih izmjera ili komasacije svih površina na prostoru Općine, a nedefinirane površine iz "Zamjembenih" ugovora riješiti usklađivanjem stanja gruntovnice i katastra, za što osigurati sredstva na sljedeći način;
1.1. prodajom zemljišta od po 20 ha godišnje u dogovoru sa tvrtkom Agromeđimurje d.d.,
1.2. prodajom 40 ha zemljišta na području "Pažuta" i "Senjara" ostalih od naših mještana kao višak predanog i dobivenog zemljišta po zamjembenim ugovorima na području k.o. Legrad, a prema Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH,
1.3. naknadom tvrtke Agromeđimurje d.d. za otkup zemljišta u gruntovnom vlasništvu mještana na polju zvanom "Pijavišće" sada na korištenju rečene tvrtke,
1.4. uz pomoć državnih tvrtki - HE Dubrava, Hrvatske šume, Hrvatske i Međimurske vode, te individualnih poljoprivrednika i mještana.
Prostornim planom potrebno je utvrditi lokaciju za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, te utvrditi načine za poticanje ekološke proizvodnje.
Nastavno na poljoprivredni razvoj omogućiti i razvoj stočarstva te peradarstva.
Vratiti kvalitetu poljoprivrednog zemljišta izgubljenu padom podzemnih voda, izgradnjom sustava navodnjavanja sredstvima Vlade kao naknadu za štetne posljedice rada HE Dubrava.

TURISTIčKI RAZVOJ

Turistički razvoj omogućiti kao paralelnu prateću djelatnost gospodarskom razvoju, dakle istovremeno i paralelno razvijati turizam temeljem prirodnih uvjeta našeg okruženja uz rijeke Dravu i Muru. Za turistički razvoj koristiti minimalna sredstva Općine potrebna samo za izradu projektnih dokumentacija.
Osnova turističkog razvoja je mogućnost upoznavanja umjetnih građevina i stvaranja na rijeci Dravi i prirodnih krajolika u nastavku toka rijeke Drave kroz formiranje pješačko - biciklističke staze pod nazivom od mosta do broda ili od Mure do Drave. Na tom potezu bi se prikazali stari zanati kao mlinari, splavari (fljojsari) ispirači zlata, užari, kovači, ali i prirodne ljepote kao što su revitalizirano jezero na "Doljnjem" polju, ornitološki rezervat, šumarci i polja, povijesne značajnosti kao stara Rimska cesta, prikaz fenomena rijeke Drave od 1710. godine kad je Legrad odvojen od Međimurja, dolazak do Novog Zrina, obilazak Spomen izletišta prvom poginulom branitelju u Međimurskoj županiji Prederagu Jurčecu, te obilazak konjičke farme.
Povratkom "Hirschlerove" građevine, sadašnje ambulante, u vlasništvo D. Dubrave i prenamjenom iste u Euroregijski informativno povijesni centar, osigurava se međunarodno upoznavanje ovog prostora.
Unutar Donje Dubrave formirati kratku turističku stazu od centra tj. zgrade "Hirschler", Doma kulture Zalan, do starinjskog grunta, kovačnice, lokaliteta na kojima će se prikazati ekološka proizvodnja, stočna farma, te interesantnosti na rijeci Dravi.
Rečeno realizirati uz pomoć Muzeja Međimurja, postavljanjem mlina i fljojsa na Dravu uz pomoć Turističke zajednice i Ministarstva turizma. Također investicije za turistički razvoj koristiti kroz sredstva održavanja sustava HEP-a ili hrvatskih voda. Iskopom šljunka na određenom području može se formirati područje turističke namjene kao što je to već na Toto-moru, ili slično.

RAZVOJ MJESTA

Razvoj mjesta realizirati kroz pripremu i realizaciju izgradnje kanalizacije. Kroz izgradnju kanalizacije urediti sve lokalne - mjesne ulice, nogostupe i sustave za odvodnju oborinskih voda. Pitanje kanalizacije riješiti maksimalnim korištenjem sredstava iz pred-pristupnih fondova
U centru mjesta, na prostoru sadašnje stare škole pristupiti izgradnji poslovnog centra sa stanovima. Investiciju realizirati otkupom određenih prostora od strane zainteresiranih privatnih osoba, otkupom prostora Međimurske županije za Dom zdravlja, te izgradnja stanova modelom poticane stanogradnje.
U centru mjesta, također koristeći sredstva EU, obnoviti park na primjeren način da se uklapa u novoizgrađeni poslovni centar.
Komasacijom u mjestu riješiti spornost svih građevinskih čestica neusklađenih sa stvarnim stanjem.
Očuvanjem povijesnih vrijednosti kao što su građevine Dom kulture "Zalan", građevina "Hirschler", građevina bivšeg "Trgocentra", te očuvanjem svih kapelica i križeva zadržati povijesnu profinjenost Donje Dubrave.

ZAKLJUčAK

Strategijom razvoja Donje Dubrave stvaraju se polazišta kojima sve političke opcije, koje žele, mogu sudjelovati u razvoju i stvaranju boljitka sebi i naraštajima koji dolaze.
Strategijom razvoja utvrđuje se optimalizacija svih materijalnih resursa koje naša Donja Dubrava ima, ne ulazeći u najvažniji dio, a to je ljudski faktor, koji također imamo.




Na I. sjednici Izvršnog odbora HNS-a dana 18. ožujka 2008. godine, u vremenu od 19 do 21,30 sati odrađen je sljedeći:



DNEVNI RED


1. Prijedlog kandidata za izbore u Županijsko vijeće HNS-a međimurske županije (izvjestitelj Rudolf Lisjak);
2. Prijedlog Strategije razvoja Općine Donja Dubrava (predlagatelj Strategije Marijan Varga);
3. Zamjena člana u Općinskom vijeću i Općinskom poglavarstvu (predlagatelj Rudolf Lisjak);
4. Formiranje Kluba mladih HNS-a Donje Dubrave (izvjestitelj Rudolf Lisjak);
5. ostala pitanja.

AD2- Nakon dužeg razmatranja i dopunjivanja usvojen je Prijedlog Strategije razvoja Općine Donja Dubrava, te se daje u obvezu načelniku Vargi da materijal umnoži, dostavi svim političkim strankama i dogovori zajedničku raspravu.

PREDSJEDNIK
Rudolf Lisjak v.r.



Dobravski HNS s Radimirom čačićem
Povijest postanka HNS D. Dubrave:

- Godine 1992. osnovan je HNS Donjega Međimurja, u koji su ušli D. Dubrava i Sveta Marija, a kasnije i Kotoriba. Iz Donje Dubrave bili su sljedeći članovi: Drago Vučenik, Mijo Miser, Ivan Mikulan, Rudolf Lisjak i Antun Janjatović. Povjerenik za Donju Dubravu bio je Drago Vučenik.
- Godine 1996. osniva se samostalna podružnica u Donjoj Dubravi koja broji osam članova:

1. Drago Vučenik – predsjednik
2. Mijo Miser – potpredsjenik
3. Ivan Mikulan - tajnik
4. Nenad Golec – blagajnik
5. Rudolf Lisjak
6. Robert Balent
7. Darko Miser
8. Anka Vlah

- 2000. godine podružnica broji 20 članova
- 2001. godine podružnica broji 25 članova
- 2005. godine podružnica broji 31 član
- 2006. godine podružnica broji 32 člana što je 1.5 % biračkog tijela naše općine.

A sada imamo novi cilj – učlanjenje novih članova do 3 % biračkog tijela

- U ožujku 2008. godine je izabrano novo vodstvo koje je još na funkciji

Program stranke:

- provoditi politiku HNS
- provoditi politiku HNS Međimurske županije
- omasoviti stranku – povećati broj članova,
- sudjelovati u vlasti u općini i rad u općinskom vijeću ili poglavarstvu
- raditi u općinskim komisijama u koje budemo izabrani
- sudjelovanje u svim akcijama u općini
- suradnja sa drugim srodnim političkim strankama
- suradnja sa udrugama koje djeluju u našoj općini

U Donjoj Dubravi, 15.06. 2006.

Predsjednik:

Rudolf Lisjak




Načelnik Varga i Radimir Čačić
Načelnik Varga, predsjednik HNS-a Donje Dubrave Rudolf Lisjak i Radimir Čačić
Sa županom Posavcem